U žarkoj želji i nadasve inspirativnom entuzijazmu i ljubavi viteških konjanika da ožive staru tradiciju ispraćaja konjanika nakon podne-namaza s musale Varošnice u Jajcu je izvršena prozivka za viteške konjanike na vjersko-kulturnu manifestaciju Ajvatovica.
Konjanici različitih starosnih dobi, njih 26 odjevenih u tradicionalnu nošnju, nakon dove koju je proučio šejh Ramiz ef. Bećirović i slavata Orhana ef. Mahmutovića krenuli su prema centru grada i Spomen-obilježju šehidima i poginulim borica gdje su proučili fatihu, a zatim su se uputili ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Kažu da je Ajvatovica poseban događaj na koji se dugo pripremaju s najboljim nošnjama i konjima. Naši Jajčani su se pridružiti brojnim konjanicima iz svih krajeva BiH u Donjem Vakufu, odakle su u povorci krenuli prema Pruscu, gdje će se u nedjelju, 27. juna održati centralni program manifestacije 511. „Ajvatovice”.
Glavni barjaktar je Mersudin Imamović, dok je vođa konjanika općinski načelnik Edin Hozan. Među konjanicima bili su još: Fikret Keljalić, Ismar Keljalić, Ahmed Vunić, Irfan Meštrovac, Meho Nešust, Enes Šahman, Salih Hadžić, Ismet Kurić, Haris Imamović, Selvir Hrvačić, Muamer Hrvačić, Minadir Ćosić, Muamer Redžić, Šefik Redžić, Almir Ćosić, Benjamin Vuković, Arnes Mašić, Zahid Talić, Fajko Talić, Mirnes Mašić, Aldin Đukla, Huso Talić i Deni Talić.
Među konjanicima našla se i jedna djevojka Šejma Meštrovac koja dugi niz godina učestvuje u povorci ka Pruscu.
Svečani ispraćaj konjanika ovogodišnju Ajvatovicu organizirao je Medžlis Islamske zajednice Jajce, a ispraćaju je prisustvovao i glavni imam MIZ Jajce Zehrudin ef. Hadžić, koji se osvrnuo na sami značaj Ajvatovice.
Duga tradicija
Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice sutra će biti održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1946. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Više fotografija možete pogledati putem ovog linka.