U žarkoj želji i nadasve inspirativnom entuzijazmu i ljubavi viteških konjanika da ožive staru tradiciju ispraćaja konjanika nakon podne-namaza sa musale Varošnice u Jajcu je izvršena prozivka za viteške konjanike na vjersko-kulturnu manifestaciju Ajvatovica.
Konjanici različitih starosnih dobi, njih 18 odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kurana i dove koju je proučio prof. Zehrudin ef. Hadžić, glavni imam MIZ Jajce krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Kažu da je Ajvatovica poseban događaj na koji se dugo pripremaju s najboljim nošnjama i konjima. Naši Jajčani će se pridružiti brojnim konjanicima iz svih krajeva BiH u Donjem Vakufu, odakle će u povorci krenuti do Prusca, gdje će se u nedjelju, 30. juna održati centralni program manifestacije 509. „Ajvatovice”.
Glavni barjaktar je Meštrovac Irfan, dok je vođa konjanika šejh Ramiz-ef. Bećirović. Među konjanicima bili su još: Mersudin Imamovi, Suad Imamović, Ajnur Imamović, Enes Šahman, Fikret Keljalić, Mersudin Hrvačić, Minader Ćosić, Salih Hadžić, Bakir Talić, Zahir Talić, Ahmed Vunić, Kenan Meštrovac, Džemil Meštrovac, Amer Meštrovac, Almi-Almo Mešrovac i Šejma Meštrovac.
Svečani ispraćaj konjanika ovogodišnju Ajvatovicu organizirao je Medžlis Islamske zajednice Jajce.
Duga tradicija
Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1946. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
(Jajce Online)