VLASINJE
Selo Vlasinje je do 1992. godine pripadalo Općini Mrkonjić Grad, a dejtonskom linijom razgraničenja pripojeno je Općini Jajce te time i Medžlisu IZ Jajce. Džemat Vlasinje se nalazi sjeverozapadno od Jajca, na nadmorskoj visini od 750 m. Radi zaobilaznog puta trenutno je od Jajca udaljeno 44 km. Izgradnjom putne komunikacije preko Bareva dužina puta bi bila puno kraća.
Prva džamija u Vlasinju, koja je po kazivanju najstarijih džematlija izgrađena oko 1891. godine, bila je u centru sela gdje su sada mezari. Poslije Drugog svjetskog rata je premještena na sadašnje mjesto i od tada je dva puta proširivana, posljednji put od 1988. do 1992. godine. Džematlije Vlasinja su bile aktivne kada je u pitanju mektepska nastava. Imamo izvještaj o završnim ispitima u maju 1983. godine pod naslovom ”Svečanost koja se pamti”, Preporod od 1. juna, u kom Ebu Nedim piše da su polaznici prilikom ispitivanja pokazali da su dobro savladali predviđeno gradivo. Naredne 1984. godine Preporod je ponovo pisao o završnim ispitima koji su održani 5. maja. U tekstu su navedena imena onih koji su se prilikom ispitivanja najviše isticali, a to su: Fikreta Šahman, Dževad Hrvačić, Sakib Zekan, Redžifa Heganović, Fehko Dreco. Ovaj izvještaj je potpisan sa inicijalima O.S. I jedne i druge godine prisutan je bio vjersko-prosvetni referent Ibrahim-ef. Begović koji je u svom govoru pohvalio rad imama Omer-ef. Sarajlića, a zatim je čestitao učenicima, roditeljima i imamu. Preporod je u broju od 15. augusta 1985. godine donio kraći izvještaj o početku radova na novoj munari u Vlasinju pošto je drvena munara, koja je bila izgrađena prije šezdeset godina, prilično dotrajala. O svečanosti postavljanja kamena temeljca za izgradnju nove džamije u Vlasinju Preporod je objavio tekst u broju 2 od 15. januara 1989. godine na 8. stranici, a 1. novembra 1989. godine u Preporodu je objavljen tekst o izgradnji džamije gdje se kaže da je džamija do 1. jula ozidana i pokrivena te je organizirana sljemenska svečanost kada su džematlije dali veće priloge, te se očekuje nastavak radova. U tekstu se ističe veliko zalaganje imama i džematlija kako bi radovi tekli predviđenim tokom. Do 1992. godine džamija je bila spremna za svečanost otvorenja, ali je četnički agresori po prvom upadu u selo zapališe i tako i ova džamija doživi sudbinu stotina drugih džamija u Bosni i Hercegovini koje zločinačke ruke potpuno srušiše.
Nakon povratka džematlija Vlasinja iz muhadžirluka pokrenuta je akcija i izgrađena je najveća džamija na području Medžlisa Jajce i sa dvije munare, a svečano je otvorena 2. augusta 2009. godine.
Na otvorenju džamije obratio se predsjednik Građevinskog odbora Mujo Sobo, koji je nakon selama zvanicama i gostima rekao nekoliko riječi o historijatu sela Vlasinje: „Vlasinje se u pisanim tragovima pominje davne 1459. godine u Povelji-darovnici kralja Stjepana Tomaša, originali dokumenata sačuvani u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, zatim se kroz vjekove do danas kontinuirano pominje, u istom nepromijenjenom nazivu, u djelima raznih autora; Ilijasa Hadžibegovića “Konfesionalna i nacionalna struktura stanovništva u kotaru i gradu Jajcu od 1851. – 1991. godine, te nepoznatog autora sa pseudonimom Ehli-islam “Bezakonje Austrougarske uprave, izdanje od 1901. godine. A zatim je o gradnji same džamije rekao sljedeće: „Gradnja džamije je započela 2002. godine, kada se pristupilo izboru arhitektonsko-tehničkog rješenja i pripremi investiciono-tehničke dokumentacije. Kod izbora rješenja obratila se pažnja na projicirani razvoj naselja za narednih 50-tak godina, tako da su na osnovu toga utvrđeni veličina i gabariti objekta. Džamija je vanjskih dimenzija 19 x 13m, u centralnom prostoru za namazzaprima 300 klanjača, dok na mahfilu može zaprimiti 250, što ukupno čini cca 550-600 klanjača. Kroz minule godine gradnje džamije vršene su konsultacije sa stručnim licima, a čestim obilascima već izgrađenih džamija u BiH. Odbor za gradnju džamije je primijenio pozitivna iskustva drugih, prilikom izbora materijala i izvođenja pojedinih faza radova. Zasluge za gradnju ove džamije pripadaju Allahu, dž. š., pa samim džematlijama Vlasinja koji su svojim sredstvima finansirali gradnju džamije i pratećih objekata.
Pored naših džematlija, gradnju ove džamije pomogli su i neki pojedinci izvan našeg džemata, prijatelji i poznanici naših džematlija. Jedan dio radova je izveden i dobrovoljnim radom džematlija. Gradnja džamije sa pratećim objektima, ogradom i uređenjem dvorišta je koštala ukupno: 396.393,00 (tristotnedevetstošezdesethiljadatristodevedesettri) KM. Na kraju, hvala vam svima što ste vašim dolaskom i izdvojenim vremenom uveličali manifestaciju svečanog otvorenja džamije u Vlasinju.“
Na svečanosti otvorenja džamije obratio se i glavni imam Ramiz-ef. Bećirović, a iz obraćanja vrijedi izdvojiti sljedeće rečenice: „Iskazujem neizmjernu zahvalnost Svemogućem Allahu, dž.š., što nas je učinio šahidima – svjedocima obnove ove i drugih džamija, mesdžida i drugih vjerskih objekata na području Medžlisa Jajce. Upućujem najiskrenije čestitke džematu i Džematskom odboru Vlasinje, Građevinskom odboru ove vlasinjske ljepotice, svim džematlijama i svima koji su pomogli izgradnju ove Allahove kuće. Dobro se sjećam i one stare džamije i njenih imama Hasib-ef., Rifet-ef. rahmetullahi alejhima, Enver-ef., zatim džamije koja je sagrađena na temeljima stare, i njenih imama ovdje prisutnih Omer-ef. i Sakib-ef. Agresija na BiH je spriječila njeno svečano otvorenje, a džamija je srušena kao i sve ostale na našem području.
Sa našim povratkom iz muhadžirluka na područje općina Jajce, Šipovo i Jezero, naše vrijedne džematlije uz pomoć Medžlisa IZ počeli su sa pripremama za obnovu porušenih i devastiranih džamija, mesdžida i mekteba, i formiranjem džemata i džematskih odbora. U svježem sjećanju mi je kada sam sa sekretarom Medžlisa Ismetom 1998. godine došao u ovaj džemat da organiziramo izbore za Džematski odbor, da i pored najbolje volje prisutnih džematlija i nas, nismo mogli izabrati Džematski odbor jer se do tada vratio vrlo mali broj džematlija.
U mjesecu martu 1999. organizirali smo klanjanje džume-namaza u privatnoj kući, a ubrzo nakon toga smo izabrali i Džematski odbor. Džume su obavljali učenici Elči Ibrahim-pašine medrese koji su sada i imami na našem području. Tako smo radili i u drugim džematima našeg Medžlisa. Po sticanju barem minimalnih uvjeta počinjali smo sa obnovom. To je trajalo sve ove godine, od našeg povratka. Mogu slobodno kazati da je područje Medžlisa Jajce u svim proteklim godinama, otkako smo se vratili iz muhadžirluka, bilo jedno veliko gradilište.
El-hamdulillah, Medžlis Jajce je sa imamima, džematskim odborima i vrijednim džematlijama postigao značajne uspjehe. S ponosom možemo istaći da smo do danas uspjeli nanovo izgraditi ili obnoviti: 21 džamiju, 12 mesdžida i mekteba, zgradu Medžlisa, 12 imamskih kuća, 3 turbeta, 13 šehidskih obilježja, 30 mektepskih prostorija, te veliki broj abdesthana i gasulhana. MIZ Jajce trenutno ima 17 džemata i isto toliko stalno uposlenih službenika, te nekoliko imama koji dužnosti obavljaju honorarno.“
Džematlije koje su otvorile džamiju:Nermin Šahman, Elmedin Zekan, Muradif Zekan, Edin Pračalić, a isti su ključ predali članu Građevinskog odbora Zijadu Zekanu koji je otključao džamiju.
Dimenzije sadašnje džamije su: 19 x 13 m; građena od cigle, obložena stiroporom, prostor za klanjanje iznosi cca 370 m2 i 2 abdesthane i predulaz. Sav enterijer je uređen od punog drveta a zidovi od malte sa završnom finom fasadom. Munare su visine po 36 m. Unutar harema se još nalaze imamska kuća, u čijem prizemlju je i opremljena mektepska učionica, kotlovnica. Poseban mokri čvor, gasulhana, ostava, drvarnica, garaža i bazen od 36m2.
Džamija na Vlasinju se nalazi na parceli označenoj kao k.č. 46/156., zvana DŽAMIJA“, kulture (način koristenja) Džamija i dvorište, ukupne površine P=700 m2, upisana u posjedovnom listu broj 223, u k.o. Vlasinje, čiji je posjednik Islamsko vjerska zajednica „VAKUF“ Vlasinje sa 1/1. Iz navedenog se vidi da je džamija uplanjena.
Imami džemata Vlasinje: hafiz Zulfo-ef. Sobo, Rifet-ef. Meštrovac, Ragib-ef. Duranović, Enver-ef. Omerović, Omer-ef. Sarajlić, Sakib-ef. Zekan, Semin-ef. Česo, Amir-ef. Spahić, Ahmed-ef. Hadžić i sadašnji imam, Ilhan-ef. Šabić.
Mutevelije džemata: rahmetli Mehmed Arnautović je bio mutevelija preko 30 godina. Trenutnu funkciju predsjednika Džematskog odbora vrši Sajd Pračalić, drugi mandat zaredom.
Mujezini džemata: Huso (Husana) Šahman, sa najdužim stažom mujezina. Preko 60 godina je odan u hizmetu džematu i džamiji. U ovoj godini, hvala Allahu, uspješno je ovaj časni posao naučilo 6 mladih polaznika mekteba (Šahman Sejdo, Pivalić Aldin, Pivolić Ermin, Šahman Semir, Šahman Eldin i Zekan Adin), koji se međusobno natječu.
Posebno zaslužne džematlije pri izgradnji džamije i funkcioniranju džemata su Mehmed Arnautović Adže i Huso Husan Šahman.
Imami iz Vlasinja u drugim mjestima: dr. hafiz Dževad Hrvačić – profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, Sakib-ef. Zekan – imam i vjeroučitelj u džematu Liezen, Austrija; Zahid-ef. Šahman – imam u džematu Krasulje, MIZ Ključ; Sedin-ef. Šahman – radi u Velikoj Britaniji kao vjeroučitelj nakon završenog fakulteta.
Značajni datumi džemata su:
– 11. juni – protjerani mještani od strane srpskog agresora, a na taj datum se svake godine obilježavaju godišnjice šehidskim mevludom pod nazivom “Dani otpora”;
– 02. august 2009. godine otvorena džamija;
– 19. juli 2015. godine uspješno realiziran projekat dovoda vode u selo.
U džematu Vlasinje žive porodice sa sljedećim prezimenima: Arnautović, Bajrić, Čaušević, Ćosić, Dedić, Deranjić, Dreco, Durek, Heganović, Jularžija, Mutabčić, Pilavdžija, Pivalić, Pivolić, Položen, Pračalić, Sobo, Šabić, Šahman i Zekan.