KUPREŠANI
Kuprešani su smješteni 10 km sjeveroistočno od Jajca, pored regionalnog puta Jajce – Dobretići – Skender-Vakuf.
Džematu pripadaju sela: Bistrica, Smionica i naselje Skela. Džemat broji oko 220 domaćinstava. U Kuprešanima je postojao mesdžid, izgrađen 1936. godine i koji je služio svojoj svrsi, ali je u dva navrata bio pretvaran u narodnu školu. Prvi put je to bilo od 1957. ili 1958. godine kada je vraćen Islamskoj vjerskoj zajednici. Mutevelija džemata je bio Fadil Vuković, koji je organizirao renoviranje i tada je mesdžid pokriven crijepom. Od tada do agresije na BiH služio je svojoj svrsi. Nakon našeg povratka iz muhadžirluka ponovo je služio za školu od 1998. do 2001. godine, a učiteljice su bile Rifeta Mešinović i Rijada Turanović.
Džamija je sagrađena 1992. godine, ali nije potpuno dovršena, a pošto je unutra bila skela za malterisanje, tada je u visini mahfila sva džamija potpođena i u njoj se klanjalo uz ramazan. U agresiji je potpuno devastirana, te je obnovljena 2001. godine. Prilikom izgradnje 1990.-1992. godine glavni aktivisti su bili: Džemil Turanović, Mujo Vuković, Sulejman Vuković i Muharem Vuković, koji je preuzeo dužnost blagajnika od Džemila Turanovića.
Za obnovu džamije nakon agresije sastav građevinskog odbora praktično je bio isti, a dodatno se pridružio Fadil Turanović. Prilikom obnove sva su sredstva obezbjedile džematlije, a oni koji su bili zaposleni izvan BiH imali su obavezu uplatiti po 500,00 (petstotina) KM, što su, hvala Allahu, svi uradili. Građevinsko preduzeće ”Trišnik” stavilo je na raspolaganje svoje radnike i oni su učestvovali u malterisanju džamije. Prilikom gradnje munare 2006. godine za predsjednika građevinskog odbora imenovan je hadži Ibro Turanović, a iste godine počela je izgradnja imamske kuće, u sklopu koje su izgrađene mektepska prostorija, abdesthana i gasulhana. U pomenutom starom mesdžidu djecu su podučavali mnogi imami. Hadži Muharem Vuković nam je rekao da se sjeća vremena imameta Mustafe-ef. Imamovića, koji je stanovao u kući Mehine Imamović, a prisjeća se da je djecu podučavao i hodža Latif Duranović. Iako su Kuprešani 1991. godine izdvojeni iz džemata Divičani, ipak su i nakon agresije praktično bili u sastavu ovog džemata sve do 2003. godine, odnosno postavljenja Nedim-ef. Glamočića za imama u džematu Kuprešani.
Dimenzije džamije su 12 x 10 m, a izgrađena je od modernog čvrstog materijala (elementi, konstrukcije armiranog betona, i sl.). Površina prostora za obavljanje namaza je 120 m2, prateći objekti su još uvijek bez fasade, a svi imaju sistem centralnog grijanja.
Džamija u Kuprešanima se nalazi na parceli označenoj kao k. č. broj 12/78, zvana “BAŠČA” kulture (načina korištenja) kuća, zgrada dvorište, ukupne površine P=400 m2, upisana u posjedovnom listu broj 587, u k.o. Kuprešani, čiji je posjednik Islamska vjerska zajednica-Vakufsko povjerenstvo Kuprešani sa 1/1. Iz navedenih podataka vidi se da je džamija uplanjena, ali kao kuća i zgrada.
Imami džemata Kuprešani bili su: Mustafa-ef. Imamović, hodža Latif Duranović, Nedim-ef. Glamočić, Zaim-ef. Duranović i sadašnji imam Fikret-ef. Meštrovac.
Imami koji su obavljali imamsku dužnost u Divičanima, kao punkt svog matičnog džemata, su redovno obavljali svoju dužnost i u Kuprešanima, a ramazanima su bili angažirani posebni imami za Kuprešane. Prvi stalni imam u džematu Kuprešani nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je Nedim-ef.Glamočić, kojeg je na toj poziciji naslijedio Fikret-ef. Meštrovac, današnji imam džemata.
Prema mišljenju džematlija Kuprešana najistaknutiji imami bili su Muharem-ef. Botić i Nedim-ef. Glamočić. Svakako za redovno funkcioniranje džemata zadužen je džematski odbor na čelu sa mutevelijom, a u džematu Kuprešani tu dužnost najbolje su obnašali: hadži Sulejman Vuković, Fadil Vuković, Besim Vuković, Fadil Turanović, hadži Muharem Vuković i hadži Ibro Turanović.
Džematlije su na namaze pozivali mujezini: Salko Vuković – mujezin i imam, hadži Džemil Vuković, Nezir Turanović i Asim Ždralić.
Džematlije koji su posebno zaslužni za gradnju i obnovu su: Sulejman Vuković, Džemil Vuković, Mujo Vuković, Muharem Vuković, Ale Vuković i Salko Vuković. Građevinski odbor imenovan za izgradnju džamije činili su: Sulejman Vuković, Mujo Vuković, Alija Vuković i Muharem Vuković, a u Odbor za izgradnju munare imenovani su: Ibro Turanović, Ismet Vuković, Asim Ždralić i Rijad Turanović. Prilikom izgradnje imamske kuće djelovao je Građevinski odbor u kojem su bili: Ibro Turanović, Ismet Vuković, Suljo Vuković i Asim Ždralić.
Imami iz Kuprešana koji su bili u drugim mjestima: Džemil-ef. Turanović u Kotor-Varoši. U džematu se obavlja šehidski mevlud u augustu.
Džematu pripadaju punktovi: Bistrica – ima mesdžid, Smionica – ima mesdžid i Skela – ima manju džamiju.
U Kuprešanima žive porodice sa sljedećim prezimenima: Dunić, Glamočić, Turanović, Vuković, Ždralić.
DŽAMIJA U DŽEMATU SKELA KUPREŠANI – prva džamija u romskom naselju u Bosni i Hercegovini
U naselju Skela, džemat Kuprešani, Medžlis Islamske zajednice Jajce, svečano je otvorena džamija za mještane ovog naselja.
Svečanost otvorenja džamije počela je klanjanjem podne-namaza u džamiji, a zatim učenjem Kur’ana, izvođenjem ilahija i obraćanja gostiju prisutnim džematlijama.
Fikret-ef. Meštrovac, imam džemata Kuprešani, kojem pripada i punkt Skela, prisutnima se obratio u svojstvu domaćina, a zatim glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jajce, profesor Zehrudin-ef. Hadžić, prilikom čega je istakao da je ovo peta džamija na području Medžlisa otvorena u 2017. godini.
Posebni gosti na otvorenju džamije bili su još i direktor Progress centra iz Travnika, Abdulkadir Indžić, direktor organizacije Al-Ihsan, Ali al-Džunejbi i predsjednik Upravnog odbora organizacije Bejtuš-šarike, koja je donirala sredstva za izgradnju džamije, Muhammed al-Abduli, koji je obećao nastavak saradnje u predstojećim projektima koji će se graditi uz džamiju u ovom naselju.
U svojstvu izaslanika Muftije travničkog prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bugojno Vehid-ef. Arnaut, koji je pohvalio prepoznatljivost i rad Medžlisa Islamske zajednice Jajce, a ovaj jedinstveni projekat u Bosni i Hercegovini, džamije u romskom naselju, svakako je još jedan dokaz tome.Na kraju glavni imam Medžlisa Jajce, Zehrudin-ef. Hadžić zahvalio se džematlijama iz drugih džemata koji su došli da podijele radost otvorenja džamije, a najzaslužnijima za izgradnju ove džamije uručio je prigodne hedije, a zatim je šejh Ramiz-ef. Bećirović proučio dovu.
Džamija na Skeli-Kuprešani se nalazi na parceli označenoj kao k.č. broj 1-17/5, zvana „HRASTNIK“, kulture (način korištenja) oranica/njiva 5. klase, površine P= 1200 m2, upisana u posjedovnom listu broj 886, u k.o. Divičani, čiji je posjednik Medžlis Islamske zajednica Jajce- sa 1/4. Iz navedenih podataka se vidi da džamija nije uplanjena.
U naselju Skela-Kuprešani žive sljedeće porodice: Bajramović, Beganović, Čahut, Husić, Mašić, Ramić i Talić.
MESDŽID U SMIONICI
Mesdžid u Smionici je izgrađen 2006. godine. Do izgradnje mesdžida džemat je bio po privatnim kućama. Mesdžid su izgradile džematlije Smionice finansijskim sredstvima i dobrovoljnim radom. Dimenzije mesdžida 9 x 8 m. Prostor za klanjanje 8 x 5 m. U sklopu mesdžida ima gasulhana, učionica za mektepsku nastavu, abdesthana i mokri čvor.
Mesdžid je građen od betonskih blokova, omalterisan i pokriven crijepom. Smionica je pripadala džematu Divičani, a od izdvajanja džemata Kuprešani pripada ovome džematu. Imami koji su bili u Divičanima, a kasnije u Kuprešanima također su službovali i u džematu Smionica. Mesdžid je pušten u funkciju u ramazanu 2006. godine i od tada služi svojoj namjeni i svrsi.
Mutevelije: Sulejman, Šaćir, Fikret Turanović, a posebno upamćen Šaćir Turanović jer je najviše doprinio izgradnji mesdžida.
Mujezini: Anel, Šaćir i Sulejman Turanović.
Posebno zaslužne džematlije: Ramo, Besim, Hidajet, Nefail, Fikret, rahmetli Šaćir i Džemil Turanović.
U Smionici sve porodice imaju prezime Turanović.
Mesdžid u Smionici se nalazi na parceli označenoj kao k.č. broj 15/205, zvana „BAŠČA“ kulture (način korištenja) oranica-njiva 4. klase ukupne površine P= 160 m2, upisana u posjedovnom listu broj 394, u k.o. Bešpelj Gornji, čiji je posjednik Islamska vjerska zajednica Bešpelj Gornji sa 1/1. Iz navedenog se vidi da mesdžid nije uplanjen.
MESDŽID BISTRICA
Do izgradnje mesdžida u Bistrici, džemat je uz ramazan bio u privatnim kućama, u mahali Poška u gornjem kraju, a drugi odmah iznad ceste u mahali Varenikića i Glamočića. Mesdžid je izgrađen 1978. godine.
Mesdžid u Bistrici se nalazi na parceli označenoj kao k. č. broj 6/169 zvana „GOBLJE“, kulture (način korištenja) mezarje, ukupne površine P = 1500 m2, upisana u posjedovnom listu broj 94, u k.o. Bistrica, čiji je posjednik Islamska vjerska zajednica Vakuf Bistrica sa 1/1. Iz navedenih podataka se vidi da mesdžid nije uplanjen. Imami koji su službovali u džematu Divičani i Kuprešani su službovali također i u ovom džematu.
Dimenzije 7,50 x 6,50 m, predulaz 4,90 x 3,71 m, mahfil 6,50 x 4,16 m, učionica za mektepsku nastavu 5,80 x 3,23 m.
Građevinski odbor/blagajnici: Mehmed Poško, Avdo Varenikić, Bećir Glamočić, Sulejman Buljubašić.
Ramazanski imami su bili: Salko Huskić, Sajd Duranović, Huso Meštrovac, Halil Poško, Mehmed Poško, a zatim softe-učenici medrese. Mutevelije su bili: Rašid Glamočić, Hasan Buljubašić, Mehmed Poško, Sulejman Buljubašić i Medaga Glamočić. Mujezini su bili: Rašid Glamočić, Huso Poško i Šerif Varenikić. Zaslužne džematlije za izgradnju i obnovu mesdžida: Mehmed Poško, Akif Glamočić, Safet Varenikić, Medaga Glamočić, Avdo Varenikić, Bećir Glamočić, Salko Buljubašić, Medaga Poško i Ćamil Poško.
Imam iz Bistrice koji je bio u drugom džematu, Ramiz-ef. Glamočić dugo godina imamio u džematu Bešpelj.
U Bistrici žive porodice sa sljedećim prezimenima: Buljubašić, Glamočić, Hadžić, Poško i Varenikić.