Dizdareva džamija nalazi se u gornjem dijelu Staroga grada sa desne strane puta koji vodi u tvrđavu. To je manja građevina sa unutrašnjim prostorom za namaz 5,00 x 4,35 m. Zidana je jajačkim kamenom plivit. Na završetak zidova oslanja se kupola koja je također zidana plivitom i sedrom. Kupola je pokrivena četverovodnim drvenim krovom. Zidovi i kupola džamije bili su ukrašeni kur’anskim ajetima i narodnim motivima, a radio ih je sarajevski nakaš Mustafa Faginović  oko 1870. godine.

Nad  ulaznim vratima bila je kamena ploča, veličine 40 x 96 cm, na kojoj je bio uklesan natpis u prozi na arapskom jeziku smješten u šest redova koji u prijevodu znači: “Ovu časnu džamiju, u ime Allaha, sagradio je Božiji rob Sulejman kako bi vjernici obavljali ibadet. Poslanik, neka je Božiji mir i blagoslov na njega, je rekao: Onome ko radi Allaha sagradi džamiju, Allah će sagraditi dvorac u Džennetu. Allah, dž. š., je rekao: Allahove džamije grade i održavaju oni koji u Allaha i u budući  svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju… (Al-Tevba, 18) Poslanik, a. s., prenosi da je Allah, dž. š., rekao: Džamije su Moje kuće na Zemlji. Pa blago li se robu koji se abdesti kod svoje kuće, a zatim Me posjeti u Mojoj kući. Zaista, pravo Domaćina je da iskaže počast Svome gostu. Stoga, onaj ko živi u blizini džamije, a namaz obavi u svojoj kući bez šerijatski opravdanog razloga za nedolazak u džamiju, namaz mu neće biti primljen, slijedeći riječi Poslanika, a. s.: Namaz vjernika koji živi blizu džamije bit će primljen jedino u džamiji. Također, kaže se da se vjernik u džamiji osjeća kao riba u vodi, dok se licemjer u džamiji osjeća kao ptica u kafezu. Datum iskazan sistemom ebdžeda (alfabetni račun) harfovima zâ, kâf, râ i ġayn; zâ – 7, kâf – 11 (20), râ – 20 (200),  ġayn – 28 (1000).

Ukupna brojčana vrijednost ovih harfova je 1277. To je hidžretska godina što odgovara  1812/13. godini.  (Mehmed Mujezinović – Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine)

U ovom hronogramu spomenuti Sulejman je Sulejman-beg Kulenović. Autor natpisa na „časnom mesdžidu“ uz ime Sulejman ništa nije dodao, ne bi li se i sultan, čiji je mesdžid, i dizdar koji ga je obnovio u njemu prepoznali.

Husamudinov, sultan Sulejman-hanov mesdžid – Dizdarevu džamiju vremenom prozvaše Ženskom džamijom, a razlog je što je ostala bez stalnog džemata, te su uz ramazan ili drugim prilikama u njoj klanjale samo žene iz njenog komšiluka. Dizdareva džamija je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu zapaljena i potpuno devastirana. Obnovljena je 2002. godine. Obnovu je pomogla Švedska humanitarna organizacija na čijem čelu je tada bila gospođa Tina Vik. Kao i u Sinan-begovoj džamiji obnovom nije predviđeno električno osvjetljenje, te je to riješeno internim priključkom iz kuće Zakira Hadžića, a pošto je njegova kuća najbliža džamiji, on vodi i brigu o ovoj džamiji. Uz ramazan 2002. godine u Dizdarevoj džamiji je klanjana jacija i teravih-namaz, a teravih imam je bio hadži Ismet Kurić. Nekoliko godina u Dizdarevoj džamiji uz ramazan se učila mukabela za žene. Mukabelu je uspješno predvodila Amela-hanuma Hadžić, uz pomoć učenica medrese. Mukabela je bila dobro posjećena.

Iako u natpisu ne piše da je to bila obnova postojeće džamije, slobodno možemo kazati da je Sulejman-beg Kulenović te godine potpuno obnovio džamiju koja je izgrađena mnogo prije te obnove. To saznajemo od grupe turskih znanstvanika koje je predvodio profesor Ekrem Hakki Ayverdi, koji su nakon istraživanja na terenu i turskim arhivima došli do sljedećeg rezultata: Prvi starješina jajačke tvrđave dizdar Husamuddin podigao je mesdžid blizu ulaza u citadelu. Ne mogavši da za njega obezbijedi odgovarajući vakuf,  ponudio je mesdžid sultanu Sulejmanu uz obrazloženje da je njegov mesdžid bliži i pogodniji za tvrđavsku posadu od sultan Sulejmanove džamije. Sultan je to prihvatio i od dizdara primio i kupio mesdžid i njegovim službenicima umjesto plate dodijelio timare. Od tada se ovaj mesdžid službeno zove Sultan Sulejman-hanovim mesdžidom, a mahala koja se oko njega formirala mahalom Sultan Sulejman-hanova mesdžida. Pod tim imenom je ova mahala popisana 1604. godine. U njoj je tada stanovao jedan imam, jedan mujezin, 18 domaćinstava i pet punoljetnih neoženjenih muškaraca. Bila su to sljedeća domaćinstva i osobe:Ibrahim-halifa, imam; Selim, dizdar Jajca; Omer, sin Selima n; Veli, sin Abdulaha; Jahja, sin Abdulaha; Memišah, sin Pirije; Behram, sin Jahje n; Bali, sin Ahmeda; Durak, sin Ahmeda; Oruč, sin Balije; Džafer, sin Šadije; Džafer, sin Dogana; Hasan, sin Slava; Oruč, sin Iskendera; Osaman, sin Oruča, n; Memi, sin Velije Sarajlije; Veli, sin Mustafe; Hajdar, sin Velije; Omer, sin Mustafe; Ali, sin Mustafe; Ibrahim, sin hadži Jusufa. Imam i mujezin ovog mesdžida smatrani su sultanovim službenicima, umjesto plate uživali su prihode sa dodijeljenih timara.

Opis Dizdareve džamije: dimenzije 6,40 x 5,70 m. Prostor za namaz je 5,00 x 4,25 m. Visina od poda do centra kupole je 4,30 m. Debljina zidova je 70 cm. Na desnom zidu džamije su tri prozora, a na lijevom zidu jedan prozor, svi iste dimenzije 83 x 62 cm. Mihrab je udubljena niša u zidu ukrašena polukružnim završetkom. Na centru kupole je luster za osvjetljenje džamije. Zidovi džamije i iznutra i izvana su omalterisani i okrečeni.

Dizdareva džamija upisana je na parceli označenoj kao k.č. broj  937 zvana „Dizdareva džamija“, kulture (način korištenja) džamija, ukupne površine P= 80 m²  u k.o. Jajce 1 čiji je posjednik „Vakufsko povjereništvo – Jajce, Islamska vjerska zajednica – Jajce“ sa 1/1. Broj posjedovnog lista 590. Iz  navedenog se vidi da je džamija uplanjena.

Za dvadeset četiri godine potpuno je dotrajala kompletna obnova Dizdareve džamije što je iziskivalo ponovnu i temeljitu obnovu ( od temelja do alema,  iznutra i izvana) ove džamije što je proteklog ljeta i učinjeno.

Organizaciju i vođenje svih poslova oko obnove Dizdareve džamije vodili su džematlija Zakir Hadžić i Ramiz ef. Bećirović. Dobru donaciju za obnovu ove džamije dali su Jasmin Halilović iz Busovače i njegova hanuma Nermana Halilović rođena Kahriman.

Molimo Uzvišenog Allaha da sve aktere obnove ove džamije nagradi i na dunjaluku i na Ahiretu. Amin.

Spomenuta kamena ploča nad  ulaznim vratima veličine 40 x 96 cm, takođe je obnovljena sa istim natpisom.

Planirano je da se u povodu potpune obnove Dizdareve džamije u nedjelju 15. novembra u u ovoj  džamiji organizuje svečanost,  prouči Mevludi šerif i dova.

Ramiz-ef. Bećirović