U Čerkazovićima kod spomen-turbeta danas je održan prigodan program u znak sjećanja na 28. godišnjicu stradanje Bošnjaka ovog kraja i naselja Ljoljići.
Prisutnima se prvi obratio lokalni imam Semin ef. Česo, on je naglasio koliko je važna kultura sjećanja za jednog Bošnjaka, ali prihvatanje i spremnost da se živi u sadašnjosti te planira budućnost u ime Boga.
-Kao i svake godine, i danas smo se okupili kako bi se sjetili naših šehida koji su dali svoje živote u odbrani i očuvanje naše države Bosne i Hercegovine, naše vjere, otadžbine i naših života. Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali moramo da živimo u sadašnjosti s ovim iskušenjima zbog koji smo se danas okupili. Isto tako moramo biti spremni za budućnost i nastavak ovodunjalučkog života koji je samo misija za svakog čovjeka pojedinačno te moramo biti spremni da odgovorimo na najbolji način kod Uzvišenog Boga dž.š., rekao je Česo.
U svojstvu izaslanika glavnog imama MIZ Jajce Zehrudina ef. Hadžića koji je bio opravdano odsutan, obradio se Ramiz ef. Kahrić imam džamije Esme sultanije.
-O genocidu i zločinima u Srebrenici, Ahmićima, Jezeru, Ljoljićima i Čerkazovićima, kao i onima koji su se dogodili širom naše Bosne i Hercegovine je naša velika obaveza, a i velika odgovornost. Dostojanstvo jednog muslimana je da drugima da doznanja na dobro koji su mu drugi učinili, ali da pamti i ne zaboravlja zlo koji su mu drugi nanijeli. Molimo našeg Gospodara da svim žrtvama u našoj zemlji, svijetu.., danas posebno ubijenim licima ovih mjesta u kojima smo danas podari milost, oprost, zaištitu, dženetske bašte, a njihovim porodicama da podari sabur, a zločincima zasluženu kaznu, istakao je Kahrić.
U nastavku govora Kahrić je istekao da se u narednom periodu treba asfaltirati i dio puta oko spomen-turbeta, iako je to puno ranije trebalo da se uradi, ali zbog tehničkih problema izvođači radova nisu mogli odgovoriti zahtjevima Medžlisa IZ-e Jajce.
Na kraju programa dovu je proučio šejh Ramiz ef. Bećirović, dugogodišnji imam u Jezeru te bivši glavni imam MIZ „Jajce“.
Traže pravdu
Prema riječima mještana, koji su ogorčeni na bh. pravosuđe i na određene političke elite, za njih je to ništa novo, jer ionako političari dolaze samo po potrebi. Iako je izborna godina tradicionalno se nastavilo zapostavljanje Bošnjaka u RS od samog vrha vlasti.
Porodice ubijenih traže da konačno budu pronađeni preostali posmrtni ostaci, a istovremeno traže pravdu i kažnjavanje zločinaca.
Pripadnici rezervnog sastava milicije RS 10. septembra su okupili mještane sela Ljoljići i Čerkazovići, te ih odvela do mjesta Tisovac, gdje su ih strijeljali. Tada su ubijena 23 civila, 4 povrijeđena, a kasnije su ekshumirani iz jame Draganovac nedaleko od Čerkazovića.
Zajednička dženaza klanjala im se u Vincu 12. maja 1999. godine, gdje je ukopano 19 tijela, dok se još uvijek traga za Adnanom, Adamom i Selvedinom Karahodžićem.
- Bajramović (Ibre) Mujo 1927.
- Bajramović (Muje) Latif 1959.
- Bajramović (Alije) Mustafa 1946.
- Bajramović (Mustafe) Irhad 1971.
- Bajramović (Latifa) Ekrema 1939.
- Bajramović (Šemse) Sabahudin 1979.
- Balešić (Ibre) Mustafa 1950.
- Balešić (Avde) Faza 1918.
- Balešić (Muje) Fahra 1928.
- Mutić (Osme) Nedžib 1936.
- Mutić (Neđiba) Ramiza 1936.
- Mutić (Hadže) Derviša 1933.
- Mutić (Huse) Fatima 1963.
- Zobić (Arifa) Fikreta 1956.
- Zobić (Tahira) Fikreta 1957.
- Zobić (Nurije) Asmer 1977.
- Zobić (Nurije) Adis 1983.
- Zobić (Subhudina) Adnan 1979.
- Zobić (Avde) Đula 1924.
- Karahodžić (Latifa) Zarifa 1928.
- Karahodžić (Ale) Ibrahim 1933.
- Karahodžić (Omera) Senad 1968.
- Malkoč (Ibre) Šećo 1934.
Za ovaj zločin, Vijeće Suda BiH, u aprilu 2008. godine, osudilo je: Pekez (Špire) Mirka na 21 godinu zatvora, Pekez (Mileta) Mirka na 29 godina i Savić (Ljupka) Milorada na 21 godinu zatvora, dok organizator ovog nemilog zločina Jovo Jandrić nikad nije uhvaćen niti procesuiran.
(Jajce Online)