U organizaciji Izdavačke kuće Connectum i Medžlisa Islamske zajednice Jajce, u prepunom salonu Doma kulture večeras je predstavljeno novoobjavljeno izdanje „Izabrana djela Dževada Karahasana“.
U izabrana djela uvršteni su zbirke pripovjedaka “Kraljevske legende”, “Kuća za umorne” i “Izvještaji iz tamnog vilajeta”, romani “Istočni diwan”, “Sara i Serafina”, “Šahrijarov prsten”, “Noćno vijeće”, “Šta pepeo priča” i knjige eseja “Dnevnik selidbe” i “O jeziku i strahu/Knjiga vrtova”.
-Već od 20 stoljeća u evropskoj književnosti pokušava i ne pokušava se postići taj stupanj objektivacije jer smo mi davno zaboravili na to da nas jezik objedinjuje. Ima jedna lijepa Goetheova bilješka “Ljubav”, i čim sam to izgovorio ili zabilježio nije to ono više što imaš u srcu. Kada sam izgovorio ljubav odmah je prestalo biti moje. Jedino što nam je ostalo u kulturi slobode i demokratije upravo je naše tijelo i pokret, rekao je Karahasan koji je pričao o svojim romanima koji su pisani u prvom licu te se osvrnuo i na druga književna djela iz njegovog opusa.
O ovom iznimno vrijednom književnom djelu pored autora govorila su još Matija Bošnjak, dr. fra Mile Babić te Mevzudin Duranović u svojstvu moderatora.
– Dževad Karahasan je najugledniji živući bosanskohercegovački pisac, a također on je jedna od najzanimljivijih pojava suvremene evropske književnosti, kazao je Matija Bošnjak pisac i izvršni urednik izdavačke kuće Connectum.
Nezamislive su Dževadove promocije bez fra Mile Babića s kojim ga veže dugo prijateljstvo koje je 1982. godine započelo sočnom svađom oko Miroslava Krleže i nastavljeno je stalnim ”svađama” zbog Dževadove skeptičnosti i fra Milinog uvjerenja da samo dobrota vodi svijet na pravi put.
Fra Mile je istakao da Karahasanova djela na slikovit način prikazuju kako je vladao suživot i poštovanje drugog i drugačijeg. Iako je radnja njegovih romana smještena u srednjem vijeku očigledni primjeri mogu se primijeniti i u današnje vrijeme kada su porušene ljudske vrijednosti.
Nakon promocije, Dževad Karahasan je posjetio privatni galeriju našeg akademskog slikara Samira Hažbića koji mu je poklonio portret s njegovim likom.
Kako je rekao Hažbić, portret Dževada Karahasana nastao je prije nekoliko godina, a inspiraciju je dobio da naslika takvo nešto zbog Karahasanovih energičnih nastupa, novinskih članaka kao i samih njegovih djela.
Dva puta nominiran za Nobelovu nagradu
Dževad Karahasan rođen je u Duvnu 1953. godine. Studij komparativne književnosti i teatrologije sudbinski ga dovodi u Sarajevo, dok doktorsku disertaciju brani u Zagrebu.
Član je Akademije nauka Bosne i Hercegovine i Njemačke akademije za jezik i književnost. U biografiji Dževada Karahasana, velikog ljubitelja i dramske književnosti, također je dugogodišnji rad u pozorištu.
Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja u regionalnom i evropskom kulturnom prostoru. Nominovan je dva puta za Nobelovu nagradu.
O značaju Karahasanovog književnog djela svjedoče i recenzije u renomiranim evropskim časopisima. Tako kritičar minhenskog Suddeutsche Zeitunga Tobias Heyl piše da Karahasan “virtuozno prepliće realistički precizan snimak trenutka s mitovima i strahovima, koji često nad ljudima imaju više moći nego historiografski ovjerene prošlosti”, a njegov kolega iz ženevskog Le Courriera Alain Faverger, ocjenjuje:
“U najboljoj tradiciji Orijenta, Dževad Karahasan gradi jednu priču koja se obnavlja oko same sebe, da bi tako bolje razvila svoju magiju. Istovremeno epska, filozofska i erotska, ova priča kao da hvata čitatelja za rame da bi ga povukla prema vlastitim upitanostima”.
(Jajce Online)