Sutra ikrar dova za jajačke hadžije

  •  
  •  

U džamiji Esme sultanije u petak, 26. jula 2019. godine poslije džume-namaza bit će proučena ikrar dova za 13 hadžija i četiri bedela sa Medžlisa Islamske zajednice Jajce koji će ove godine obaviti petu islamsku dužnost (hadž).

Okupljenim vjernicima obrati će se prof. Zehrudin ef. Hadžić, glavni imam MIZ Jajce, a bit će upriličen i svečani vjerski program.

  1. Joldić Huso (Lendići)

2. Jolidć Ibro (Lendići)

3. Joldić Fata (Lendići)

4. Meštrovac Redžifa (Lendići)

5. Meštrovac Lutvija (Lendići)

6. Meštrovac ef. Bečir (Lendići) – Bedel za rahmetli Fatu Karadžu iz Doribabe

7. Meštrovc Nisveta (Lendići)

8. Jolidć ef. Mihret (Lendići) – iz Njemačke putuje na hadž

9. Karadža Rahima (Doribaba)

10. Makić (Hamid) Fadil  (Bučići)

11. Makić (Alaga) Fadil (Bučići)

12. studnet fakulteta -Bedel za rahmetli Mehmeda Majdanca (Peratovci – Pšenik)

13. Hrnjić Smajil (Lupnica)

14. Julardžija Salih (Donji Bešpelj)

15. Julardžija Hitka ( Donji Bešpelj)

16. Kasum Zahid (Kasumi) – Bedel za rahmetli Saliha Kasuma iz Kasuma

17. Kasum Mirsada (Kasumi) – Bedel za Muju Škopu iz Jezera

Tradicija Ikrar-dove: Pristanak da ćeš biti bolji

Ikrar dova je obznana da čovjek ide na hadž. To je dobrovoljni pristanak da se obavi peta islamska dužnost, da se bude drukčiji, da se bude hadžija. Nakon što je čovjek duhovno i tjelesno spreman, mora da traži halala od svih i izmiri sve dugove.

A kako se kaže: na hadž se ne ide tek tako, na hadž budeš pozvan.

Nakon prijave za hadž, budući da hadžija bi vršio pripreme svojih ukućana na niz aktivnosti kao što su veliki broj ručaka, gdje su sazivani uža i šira rodbina, prijatelji i komšije, ceremonija održavanja dove u svom džematu mjestu gdje bi se ljudi okupili ispred kuće budućeg hadžije te odlazak uz tekbire ka obližnjoj džamiji uz veliku povorku posjetilaca.

Za muškarce hadžije bi bili zaduženi efendije imami koji bi ga pod ruke vodili, a za žene su bile predviđene muallime supruge efendija i one bi kako to i dolikuje išle iza muškaraca.

Dolaskom u džamiju obavio bi se podne-namaz te nakon toga bi određeni predavač održao kraći ders. Nakon toga bi se proučio kraći program učenjem određenih ilahija, kasida, recitacija kao i odlomaka iz Kur’ana i na kraju bi se proučilo ašere i dova.

Sve bi to pratilo dijeljenje šerbeta prisutnim kao i lijepe hedije za njih, a imami su posebno darovani kićenjem košulja, peškira i drugih odjevnih materijala. Nakon završetka dove u džamiji dotični bi prisutni i gosti iz drugih mjesta bili pozvani na ručak kod dotičnog hadžije kao i kod džematlija domaćina u tom mjestu. To bi se prepričavalo godinama uz određene anegdote s tog skupa.

Kako navodi Enver Mulahalilović u svojoj knjizi “Vjerski običaji muslimana u Bosni i Hercegovini” (str.153 – 165) da je zbog toga što se kod nas pridavala velika pažnja obavljanju hadža, a koji je iziskivao veliki fizički napor i poteškoće, velika materijalna sredstva i rizik po zdravlje i život, kada je odlazak na hadž trajao mjesecima. Zbog svega navedenog bio je običaj da se čini IKRAR dova (hadžijska dova) kako u džamijama tako i u hadžijskim kućama uz učešće brojnih komšija, prijatelja, rodbine i džematlija.

U to vrijeme, po tradiciji, svi oni koji su hadžiji donijeli boščaluke po običaju su dobivali od hadžije poklone, da li serdžade, tespihe, “hadžijske” kapice, žene materijale i zlato, “mirenu” kanu, mirise, a djeca kape.

I danas se ova tradicija zadržala, ali u manjoj mjeri, te su česte grupne, umjesto pojedinačnih ikrar dova. Umjesto kićenja i poklona, budućim hadžijama se najčešće daje novac, jer im je najpotrebniji.

Riječ ikrar u arapskom jeziku znači pristanak, potvrđivanje ili svjedočenje, a Kelime i šehadet su prve riječi svjedočenja vjere, Ikrar dova je potvrda tog svjedočenja djelom i praksom, jer hadž potvrđuju duhovnu, tjelesnu i imovinsku spremnost da ide stazom koja ide prema Allahu. Pristanak da se mijenja i da bude bolji nakon što se vrati čist.

Cilj upućivanja dove za hadžije je da im put na hadž bude siguran, a nagrada njegova onakva kakva je obećana, tj. da bude Džennet, te da sretno odu i vrate se kući.

Hadž čovjeku omogućava preokrenuti životnu stranicu i početi život na drukčiji, vjernički način. Hadž je čovjekovo novo rađanje jer je on nakon hadža jednak novorođenčetu po grješnosti.
Ikar dove se mogu organizirati samoinicijativno i pojedinačno, u kući ili džamiji, a organizatori hadža svake godine upriliče i grupnu ikrar-dovu za sve hadžije te godine.

Poruka svih prijašnjih hadžija je da buduće hadžije u kofere, pored ihrama, najviše ponesu sabura i bogobojaznosti.

(Jajce Online/agencije)


  •  
  •