Prije rata, Jezero je bila mjesna zajednica u sastavu opštine Jajce. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, linija razgraničenja entiteta je razdvojila Jezero od Jajca.
Prema popisu iz 1991. u Jezeru je živjelo 834 stanovnika od čega 477 Bošnjaka, 282 Srba, 33 Hrvata, 34 Jugoslavena te 8 Ostalih.

Po popisu iz 2013. godine u opštini Jezero živi 1.144 stanovnika, od čega je samo 287 Bošnjaka.

U Jezeru je davne 1992. godine od zločinačke ruke ubijeno ukupno 57 nevinih osoba, dok se za njih 18 još uvijek traga.

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 2. juna 1992. godine pripadnici vojske RS-a okupirali su Jezero, staru Sultan Bajazidovu džamiju minirali, bošnjačke kuće popalili i sve nesrpsko stanovništvo koje do tada nije bilo izbjeglo poubijali.

Taj dan i dan kasnije (3. juna) u Jezeru su ubijene 34 nevine civilne osobe koje su se do 2002. godine vodile kao „nestali“.

1.	Ahmečković	Salke	Gane	1938.	Apr. 2002
2.	Balešić	Latifa	Aziz	1918.	Apr. 2002
3.	Bešlić	Mahmuta	Mevla	1906.	12.mj.2003
4.	Ćosić	Alije	Huso	1933.	2000.
5.	Đukla	Muharema	Senad	1959.	Nije pronađ.
6.	Filipović	Alije	Bakir	1943.	sept. 2007.
7.	Karahodžić	Mehe	Muharem	1926.	sept. 2007.
8.	Karahodžić	Mehe	Adem	1928.	Nije pronađ.
9.	Karahodžić	Mehe	Kasim	1943.	20.12.2003
10.	Karahodžić	Adema	Nisvet	1955.	Apr. 2002
11.	Karahodžić	Nisveta	Adnan	1978.	Nije pronađ.
12.	Karahodžić	Kasima	Selvedin	1979.	Nije pronađ.
13.	Mulaosmanović	Ibre	Behija	1923.	Nije pronađ.
14.	Mulaosmanović	Zaćira	Salih	1951.	Apr. 2002
15.	Plivac	Beće	Ahmet	1934.	20.12.2003
16.	Ramić	Rame	Sulejman	1931	Apr. 2002
17.	Ramić	Hasana	Ajša	1941.	Nije pronađ

Federalna komisija za nestale osobe je 22. i 23. marta 2002. godine, iz masovne grobnice u Natpolju ekshumirala 11 posmrtnih ostataka Bošnjaka civila. Naknadno su pronađena tijela još 5 osoba, a najmanje 18 ubijenih Bošnjaka Jezera još uvijek se vode kao „nestali“.

18.	Ramić	Sulejmana	Elvira	1975.	Nije pronađ.
19.	Ramić	Sulejmana	Zlatka	1963.	Nije pronađ.
20.	Ramić	Huse	Safeta	1928.	25.11.2009.
21.	Rešidović	Muniba	Hatidža	1924.	Nije pronađ.
22.	Ribić	Šerifa	Rasim	1908.	Nije pronađ.
23.	Ribić	Hasana	Fatma	1916.	Nije pronađ.
24.	Ribić	Salke	Adem	1912.	Nije pronađ.
25.	Ribić	Šerifa	Muho	1912.	20.12.2003
26.	Ribić	Hašima	Hašima	1927.	Nije pronađ.
27.	Ribić	Vehaba	Nihad	1954.	Apr. 2002
28.	Šuškić	Šemse	Muho	1915.	sept. 2007.
29.	Šuškić	Mehemeda	Zuhra	1924.	Nije      pronađ.
30.	Šuškić	Ševke	Edhem	1942.	Nije pronađ.
31.	Zahirović	Saliha	Muradif	1930	Nije pronađ.
32.	Zjajo	Šemse	Ibro	1909.	Nije pronađ.
33.	Zjajo	Huseina	Ferida	1910.	Apr. 2002
34.	Žerić	Jahije	Jasmin	1963.	Nije pronađ.

Trebamo se prisjetiti još jednog zločina u Jezeru koji su se dogodili 10. septembra 1992. godine u selima Ljoljići i Čerkazovići kada su mučki streljani u mjestu Tisovac. Tada su ubijena još 23 civila, a četiri povrijeđena.

1	Bajramović	Ibre	Mujo	1927.
2	Bajramović	Muje	Latif	1959.
3	Bajramović	Alije	Mustafa	1946.
4	Bajramović	Mustafe	Irhad	1971.
5	Bajramović	Latifa	Ekrema	1939.
6	Bajramović	Šemse	Sabahudin	1979.
7	Balešić	Ibre	Mustafa	1950.
8	Balešić	Avde	Faza	1918.
9	Balešić	Muje	Fahra	1928.
10	Mutić	Osme	Nedžib	1936.
11	Mutić	Neđiba	Ramiza	1936.
12	Mutić	Hadže	Derviša	1933.
13	Mutić	Huse	Fatima	1963.
14	Zobić	Arifa	Fikreta	1956.
15	Zobić	Tahira	Fikreta	1957.
16	Zobić	Nurije	Asmer	1977.
17	Zobić	Nurije	Adis	1983.
18	Zobić	Subhudina	Adnan	1979.
19	Zobić	Avde	Đula	1924.
20	Karahodžić	Latifa	Zarifa	1928.
21	Karahodžić	Ale	Ibrahim	1933.
22	Karahodžić	Omera	Senad	1968.
23	Malkoč	Ibre	Šećo	1934.

Za ovaj zločin, Vijeće Suda BiH, u aprilu 2008. godine, osudilo je: Pekez (Špire) Mirka na 21 godinu zatvora, Pekez (Mileta) Mirka na 29 godina i Savić (Ljupka) Milorada na 21 godinu zatvora, dok organizator ovog nemilog zločina Jovo Jandrić nikad nije uhvaćen niti procesuiran.

Odlukom Ustavnog suda BiH iz 22. oktobra 2013. godine ukinuta je drugostepena presuda Pekezu i drugima zbog pogrešne primjene krivičnog zakona.

Puštanjem 18. novembra 2013. došlo je do traumatizacije preživjelih i porodica ubijenih. Porodice ubijenih traže da konačno budu pronađeni preostali posmrtni ostatci, a istovremeno traže pravdu i kažnjavanje zločinaca.

[youtube https://www.youtube.com/watch?v=uhJxx61sL7k?feature=oembed&w=696&h=392]

Simbol stradanja

Bijela ruža ili cvijet “Sjećanja” postao je neslužbeni simbol u znak sjećanja na žrtve genocida koji se dogodio na području općine Jezero, a osmislila ga je Amela Iskrić-Hadžić diplomirani inžinjer arhitekture.

(Jajce Online)